Spisak autora (domaćih i stranih)

Aco Zrnić

Rođen je 1960. u Splitu. Diplomirao je arheologiju i dodiplomski studij bibliotekarstva, na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Zaposlen je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti na radnom mjestu rukovodioca Odjela za izdavačku djelatnost. Autor je, urednik i grafički urednik desetaka knjiga i izvršni urednik Ljetopisa HAZU i časopisa Art Bulletin.

Adnan Čirgić

Rođen je 1980. godine u Podgorici. Lingvista, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, doktorirao je na Filozofskome fakultetu u Osijeku s temom Govor podgoričkih muslimana – sinhrona i dijahrona perspektiva. Autor je oko 150 naučnih i stručnih radova, 15 knjiga, udžbenika i monografija (samostalno ili u koautorstvu), urednik ili priređivač 70-ak knjiga, monografija i zbornika. Autor je radne verzije Pravopisa crnogorskoga jezika (2010) te koautor Gramatike crnogorskoga jezika (2010).

Aleksandar Radoman

Rođen je 1981. godine. Istoričar je književnosti i prodekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Autor je knjige Studije o starijoj crnogorskoj književnosti i 50-ak naučnih i stručnih radova iz oblasti crnogorske književnosti.

Aleksandra Nikčević-Batrićević

Profesorica američke književnosti na Studijskom programu za engleski jezik i književnost, Filološkoga fakulteta u Nikšiću. Bavi se književnom teorijom i kritikom (feministička književna teorija i kritika) i prevođenjem književnih i književnoteorijskih tekstova. Priredila je i prevela više knjiga koje su objavljene u Crnoj Gori, Velikoj Britaniji i Grčkoj. Jedna je od organizatorki međunarodnoga naučnog skupa anglista koji se održava na Filološkom fakultetu u Nikšiću.

Aleksandra Vuković

Rođena je 1981. godine u Nikšiću. Magistrirala je iz oblasti međunarodnih odnosa a student je doktorskih studija na FDU u Beogradu. Bavi se novinarskim radom. Autorka je i voditeljica emisije “Tekstura”. Asistentica je na Univerzitetu Donja Gorica.

Aljoša Pužar

Rođen je 1974. u Rijeci. Doktorirao u Rijeci i Kardifu, predavao u Trstu i Rijeci, a od 2006–2016. u Seulu (Južna Koreja). Od 2017. živi i predaje u Ljubljani. Autor je knjiga o književnosti, pograničnim studijima, korejskoj kulturi i dr, kolumnist, urednik, prevodilac, autor eseja i kratkih priča. Član je predśedništva Svjetske kulturološke organizacije, član Kraljevskoga antropološkog instituta u Londonu i hrvatske centrale PEN-a.

Ana Bojović

Diplomirala na Univerzitetu u Skoplju. Piše nastavne programe i udžbenike i priručnika za nastavnike. Zaposlena u ZUNS-u.

Andrea Matošević

Rođen je 1979. Godine. Na Odjelu za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli drži nastavu iz oblasti etnologije i antropologije. Suosnivač je Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma na istom Sveučilištu. Objavio tri knjige: Pod zemljom. Antropologija rudarenja na Labinštini u XX. stoljeću (2011), Socijalizam s udarničkim licem. Etnografija radnog pregalaštva (2015) te u suautorstvu s Teom Škokić Polutani dugog trajanja. Balkanistički diskursi (2014).

Andrej Nikolaidis

Rođen je 1974. godine u Sarajevu. Jedan je od najplodnijih savremenih pisaca i kolumnista. Objavio je više romana i esejističkih knjiga za koje je dobio prestižna književna priznanja, poput Nagrade za književnost Evropske Unije. Njegovi romani prevedeni su na brojne svjetske jezike.

Anđa Backović

Diplomirala je na Univerzitetu u Beogradu, Odeljenje za psihologiju. Bavi se istraživanjem međunarodnih politika u obrazovanju, prevencijom mentalnoga zdravlja djece i mladih, građanskim i karakternim obrazovanjem, autorka je nastavnih programa, udžbenika i priručnika na nastavnike i predavač na seminarima za obuku nastavnika.

Arian Leka

Rođen je 1966. godine u Draču. Autor je 15 knjiga – knjiga pripovjedaka, romana, eseja, pjesničkih knjiga i knjiga za đecu. Njegova proza zastupljena je u Hemonovoj antologiji Best European Fiction 2011. Knjige su mu prevedene na brojne svjetske jezike a za literarni rad nagrađen je prestižnim albanskim, hrvatskim i slovenačkim priznanjima. Prevodi djela italijanske književnosti na albanski jezik.

Avgustin Kupša

Rođen je 1980. godine. Studirao psihijatriju u Bukureštu. Piše romane, scenarije i kratke priče, od kojih su neke prevedene na nekoliko stranih jezika i objavljene u više antologija.

Boban Batrićević

Rođen je 1988. godine na Cetinju. Doktorand je istorijskih nauka. Autor je više stručnih radova, objavljenih u naučnim publikacijama i učesnik više međunarodnih naučnih skupova. Zaposlen je na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.

Bogić Rakočević

Pisac, književni kritičar, antologičar i tv autor. Objavio je niz knjiga, koje su prevedene na 15 jezika. Dobitnik niza nagrada.

Boris Domagoj Biletić

Rođen je u Puli 1957. godine. Diplomirao, magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Direktor Gradske knjižnice u Rovinju. Član Društva hrvatskih književnika, bivši član Hrvatskoga PEN centra. Osnovao Istarski ogranak DHK, glavni urednik pulskog časopisa Nova Istra, pokretač Pulskih dana eseja, časopisa za kritiku Stav te Šoljanovih dana u Rovinju. Uredio je preko 100 knjiga. Od 1983. Objavio je: 10 pjesničkih zbirki; 5 knjiga eseja, studija i kritika; 2 publicistička naslova i dr. Živi u Puli.

Božidar Raićević

Rođen je u Mostaru. Diplomirao je iz oblasti prava. Obavlja poslove na zaštiti intelektualne svojine. Izvršni je direktor Organizacije za zaštitu prava autora muzike Crne Gore (PAM CG).

Braco Subotić

Rođen je 1978. godine u Titogradu. Poeziju i prozu objavljivao u mnogim časopisima i zbornicima. Osnivač je i frontmen benda Qtera i osnivač benda Vrpca. Član je i dua Beatz&Rhymes. Piše poeziju.

Branko Čegec

Rođen je 1957. godine u Kraljevu Vrhu. Od 1985. do 1989. glavni urednik časopisa Quorum, od 1989. do kraja 1990. lista Oko, a nakon toga do 1993. urednik u izdavačkoj kući Mladost. Osnivač je Meandra i Meandarmedie. Njegova poezija nagrađena je brojnim prizanjima.

Budimir Damjanović

Profesor i izvršni urednik časopisa Medijska kultura. Bio je urednik magazina za politička i društvena pitanja Reflektor. Član je Savjeta Agencije za elektronske medije i autor dvije knjige o medijima.

Damir Karakaš

Rođen je 1967. u selu Plašćica kod Brinja u Lici. U Parizu na Novoj Sorboni studira Francuski jezik, izvodi performanse, te izlaže konceptualne radove. Objavio je knjigu putopisa Bosanci su dobri ljudi (1999), roman Kombetari (2000), zbirku priča Kino Lika (2001), roman Kako sam ušao u Europu (2004) zbirku priča Eskimi (2007), roman Sjajno mjesto za nesreću (2009), zbirku priča Pukovnik Beethoven (2012), roman Blue Moon (2014), te roman Sjećanje šume (2016). Po njegovim knjigama snimaju se filmovi i izvode predstave, a prevedene su na desetak jezika. Živi u Zagrebu.

Danijela Knežević

Diplomirala je 2002. godine na Filozofskome fakultetu u Nikšiću, Odsjek za engleski jezik i književnost. Od juna 2012. godine nosi profesionalno zvanje menadžerke kreativnih komunikacija. Realizovala je brojne manifestacije poput đečije manifestacije Dan Sunca. Urednica je portala Žena Sam Ja.

Darko Dukovski

Rođen je u Puli 1960. godine. Diplomirao na studiju filozofije i povijesti, magistrirao i doktorirao iz oblasti istorijskih nauka. Redovni je profesor na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Objavio je više od 160 naučnih i stručnih radova u domaćim i stranim naučnim časopisima, desetak feljtona u dnevnoj i sedmičnoj štampi te četrnaest knjiga od kojih četiri univerzitetska udžbenika.

Daša Drndić

Rođena je u Zagrebu. Studirala je engleski jezik i književnost na Filološkome fakultetu Univerziteta u Beogradu. Doktorirala je na Sveučilištu u Rijeci, đe je na Odsjeku za anglistiku predavala modernu britansku književnost i kreativno pisanje. Objavljuje prozu, književnu kritiku, analitičke tekstove i prijevode u časopisima i književnim listovima, te igrane i dokumentarne radiodrame. Objavila je knjige: Put do subote, 1982; Kamen s neba, 1984; Marija Częstohowska još uvijek roni suze ili Umiranje u Torontu, 1997; Canzone di guerra, 1998; Totenwande, 2000; Doppelgänger, 2002; Leica format, 2003; Ater Eight 2005; Feministički rukopis ili politička parabola, 2006; Sonnenschein, 2007; April u Berlinu, 2009; Belladonna, 2012. i EEG, 2016.

Đorđe Šćepović

Rođen je 1983. godine u Podgorici. Objavio je šest knjiga poezije. Laureat je Festivala jugoslovenske poezije mladih u Vrbasu i Pivskih večeri. Zastupljen u antologijama i zbornicima Fluid, Van kutije i Predio u praskozorje. Prevođen na engleski i slovenački jezik. Jedan je od osnivača i urednika časopisa Script.

Dragana Kršenković-Brković

Autorka dva romana, dvije zbirke pripovedaka, kolekcije dramskih tekstova, monografije i nekoliko knjiga za đecu. Bila je gostujuća književnica i Hubert Humphrey, OeAD, i UNESCO-ova stipendistkinja u Njujorku, Vašingtonu, Kaliforniji, Beču, Gracu, Pečuju, Bolonji, Bratislavi i na Rodosu.

Dragana Tripković

Rođena je 1984. u Cetinju. Diplomirala je na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju. Objavila je četiri knjige pjesama, koje su prevođene na više stranih jezika. Jedna od osnivača ATAK-a.

Drago Glamuzina

Rođen je 1967. godine. Diplomirao književnost i filozofiju. Objavio knjige pjesama Mesari (2001), Je li to sve (2009), Sami u toj šumi (2011) i Everest (2016) te roman Tri (2008).

Dunja Ilić

Dunja Ilić je rođena u Kikindi 1995. godine. Apsolventkinja je Katedre za opštu književnost i teoriju književnosti Filološkoga fakulteta u Beogradu. Dobitnica je prve nagrade za esej na regionalnom konkursu zrenjaninskog časopisa Ulaznica 2013. godine. Bila je angažovana kao asistentkinja urednika festivala Kikinda Short 2015–2016. godine. U Partizanskoj knjizi se bavi uređivanjem i PR-om.

Dušan Šarotar

Rođen je 1968. godine. Piše romane, kratke priče, poeziju i eseje. Po njegovim scenarijima snimljeno je više dokumentarnih i kratkih filmovima. Romani, priče i poezija su mu prevedeni na više stranih jezika.

Dževad Karahasan

Rođen je u Duvnu 1953. godine. Diplomirao je na Filozofskome fakultetu u Sarajevu, studij komparativne književnosti i teatrologije, a u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu, branio je doktorski rad. Piše drame, romane, pripovjetke, eseje. Objavio preko stotinu stručnih radova u časopisima, zbornicima i knjigama o raznim autorima i teorijskim problemima drame, teatra i prozne književnosti. Knjige su mu prevedene na petnaest jezika. Od 2008. je domaći član, a od 2012. godine dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Član je Njemačke akademije za jezik i umjetnost.

Gabriela Babnik

Autorka, kritičarka i prevoditeljica,rođena je 1979. godine. Autorka je četiri romana (Koža iz bombaža, 2007; V visoki travi, 2009; Sušna doba, 2012. i Intimno, 2015) i zbirke novela Nočne pokrajine (2013). Za svoja djela primila je više nagrada.

Igor Zirojević

Fotograf i arhitekta rođen 1967. u Puli. Diplomirao je arhitekturu na Arhitektonskome fakultetu u Ljubljani. Od kraja devedesetih profesionalno se bavi fotografijom. Od 2010. godine objavljuje i prve umjetničke (foto)monografije.

Imdat Avšar

Rođen je u Kamanu. Diplomirao je na Univerzitetu Gazi. Radio je kao nastavnik u gradovima Erzurum i Maltaji i prosvjetni inspektor. Piše poeziju i priče. Član je Sindikata turskoga obrazovanja, Zajednice azerbejdžanskih pisaca, Zajednice turskih pisaca, Zajednice Evroazijskih pisaca i mladih turskih pisaca u svijetu.

Ivana Lazarević

Diplomirala je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, a 2012. je doktorirala na studiju Povijest stanovništva. Zaposlena je kao naučna saradnica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.

Jadranka Đerković

Urednica u ZUNS-u. Članica žirija na Limskim večerima poezije za djecu u Priboju.

Janko Nikolovski

Novinar u televiziji Skopje 1970–1983. Pomoćnik predśednika Republičkoga komiteta za informacije. U penziju otišao s funkcije predśednika makedonske Komisije za zaštitu prava na slobodan pristup informacijama.

Jelena Knežević

Rođena je 1977. godine u Novome Sadu. Doktorirala je na Filološkome fakultetu Univerziteta u Beogradu. Od 2012. rukovodilac Studijskoga programa za njemački jezik i književnost. Bavi se književnim prevođenjem.

Jovan Nikolaidis

Rođen je 1950. godine u Ulcinju. Osnivač je „Plime” i časopisa „Plima plus” i „Kronika”. Pokretač je projekta „Kuća za pisce” i dugogodišnji saradnik međunarodne prevodilačke mreže „Traduki”. Nikolaidis je objavio 13 proznih, pjesničkih i esejističkih knjiga.

Kruno Lokotar

Rođen je u Daruvaru 1967. godine. Diplomirao je komparativnu književnost, istoriju i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje kritiku, kulturološku publicistiku, esejistiku, putopise... Uređivao je, između ostaloga, kulturni magazin Godine nove i niz drugih publikacija, izbora, emisija... Za HTV3 snimio je oko 160 epizoda emisije Prekid programa zbog čitanja. Dobitnik je nagrade Kiklop za najboljeg urednika. Pokretač je niza književnih festivala i nagrada. Trenutno radi kao free-lancer i vanjski urednik kod nekoliko izdavača.

Kristina Mihailović

Novinarka i pravnica, od 2011. godine bavi se građanskim aktivizmom i zagovaranjem unaprjeđenja prava đece i roditelja u Crnoj Gori, kao dio tima roditelja okupljenih u Udruženju Roditelji.

Laslo Vegel

Rođen je 1941. godine u Srbobranu. Prozni i dramski pisac, esejista, kritičar, bio je glavni urednik novosadske “Tribine mladih”, urednik subotnjega kulturnog dodatka lista “Magyar Szo”, dramaturg Televizije Novi Sad. Član je Društva književnika Vojvodine, Društva lepe književnosti (Mađarska), Srpskoga PEN centra i Saveza novinara Mađarske. Objavio je veliki broj romana, dnevničkih eseja i drama.

Lidija Vujačić

Vanredni profesor Univerziteta Crne Gore. Oblasti istraživanja: Sociokulturna antropologija – antropologija savremenosti i popularne kulture, antropologija konzumerizma, antropologija mode, komunikologija.

Livio Muči

Rođen je 1951. godine. Diplomirao je iz oblasti filozofije. Prvu knjižaru osnovao je sedamdesetih godina a već osamdesetih je bio vlasnik lanca knjižara širom Italije. Godine 1992. pokrenuo je izdavačku kuću Argo u Lećeu, naredne godine osnovao je izdavačku kuću Cabej u Tirani, za objavljivanje albanskih knjiga, a 1995. godine osnovao je izdavačku kuću Besa, koja objavljuje djela književnosti sa Balkana, na italijanskome jeziku. Radio je i u izdavačkoj kući Einaudi, te kao profesor na Uverzitetu u Lećeu.

Ljiljana Pajović-Dujović

Profesorica na Filološkome fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bavi se oblašću književne komparatistike, primarno odnosom folklorne tradicije i pripovjedne proze. Živi u Podgorici.

Magdalena Vodopija

Rođena je u Puli 1960. godine. Od 1990. se bavi knjižarstvom, izdavaštvom i organizacijom kulturnih manifestacija vezanih za knjigu. Osnovala je Castropolu, jednu od prvih privatnih knjižara u Hrvatskoj (1990), Sa(n)jam knjige u Istri (1995), Centar za knjigu Istre (2003), knjižnu nagradu Kiklop (2004), festival Polis-Jadran Europa (2006) i Festival dječje knjige Monte Librić (2008). Direktorica je Sa(n)jam knjige u Istri.

Marija Krivokapić

Profesorica engleske književnosti i studija kulture na Univerzitetu Crne Gore. Njene publikacije fokusiraju se na modernu englesku književnost, savremenu književnost starośedilaca Śeverne Amerike, kao i putopisnu književnost. Glavni je urednik časopisa za studije jezika i književnosti, Folia linguistica et litteraria. Dobitnik je dvije istraživalke Fulbright stipendije (2009. i 2015.).

Marijana Terić

Rođena je 1986. godine u Nikšiću. Magistrica je književnih nauka. Saradnica je u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.

Marinko Koščec

Rođen je 1967. godine. Predaje francusku književnost na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Romani: Otok pod morem, Netko drugi, (nagrada „Meša Selimović“) Wonderland, (nagrada „VBZ“), To malo pijeska na dlanu, (preveden na engleski), Centimetar od sreće (preveden na nizozemski), Četvrti čovjek, U potrazi za početkom kruga.

Mehmet Findanđi

Rođen je 1964. godine u Akdagmadeni. Njegova poezija je objavljivana u brojnim časopisima. Fidanđi živi i stvara u Ankari.

Mićo Miranović

Dugogodišnji novinar Televizije Crne Gore, autor i urednik značajnih serijala i velikoga broja emisija u oblasti dokumentarno-muzičkih i muzičkih programa.

Milena Ivanović-Dubljević

Rođena je u Podgorici. Diplomirala je na Filozofskome fakultetu u Nikšiću, na Odsjeku za srpski jezik i južnoslovenske književnosti, na kojem je stekla i zvanje magistra književnih nauka (oblast – crnogorska književnost). Doktorand je na Fakultetu političkih nauka u Podgorici. Trenutno zaposlena u Ministarstvu odbrane.

Milorad Nikčević

Književni istoričar, teoretičar i književnik rođen je 1941. godine u Stubici (Pješivci). Diplomirao je studij slavistike (jugoslavistiku i rusistiku) na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Filozofskome fakultetu u Novom Sadu je magistrirao a doktorirao na Filološkome fakultetu u Beogradu. Utemeljivač je crnogorskoga studija (1995) Montenegrina (Crnogorska književnost, Povijest crnogorske kulture i civilizacije) i prvi gostujući profesor toga studija na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1996). Autor je brojnih stručnih i naučnih članaka i monografija. Za stručni, naučni i pedagoški rad dobio je više priznanja i nagrada. Godine 2014. hrvatski predśednik Ivo Josipović uručio mu je državno odličje reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za „višegodišnje zasluge za kulturu/znanost i približavanje njenih vrijednosti između Republike Hrvatske i Crne Gore“.

Milorad Popović

Rođen je 1957. godine u Lipi Cuckoj kod Cetinja. Objavio je sedam knjiga poezije, pet knjiga eseja i dva romana. Djela su mu prevedena na desetak stranih jezika. Dobitnik je više nagrada za književnost. Ima status Istaknutog kulturnog stvaraoca Crne Gore.

Miraš Martinović

Prozni pisac koji u svojim djelima obrađuje antičke teme i zaboravljene pejzaže Crne Gore. Član je Crnogorskoga PEN centra i Matice crnogorske. Dobitnik je Okotobarske nagrade Herceg Novog.

Miro Gavran

Rođen je 1961. godine. Diplomirao je dramaturgiju na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu. Debitovao je 1983. godine dramom Kreontova Antigona. Napisao je više desetina dramskih tekstova: Kad umire glumac, Sve o ženama, Sve o muškarcima, LJubavi Georgea Washingtona, Čehov je Tolstoju rekao zbogom, Kako ubiti predsjednika, Shakespeare i Elizabeta, Zaboravi Hollywood, Zabranjeno smijanje, Tajna Grete Garbo, Paralelni svjetovi, Nora danas, Hotel Babilon, Najluđa predstava na svijetu, Muž moje žene, Pacijent doktora Freuda, Parovi, Lutka, Sladoled, Pivo... Njegovi dramski i prozni tekstovi uvršteni su u brojne antologije i hrestomatije a njegovo djelo se proučava na mnogim univerzitetima širom svijeta. Dobitnik je velikoga broja književnih i teatarskih nagrada. Od 2014. godine član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, redovni je član Ruske akademije književnosti i odnedavno član Akademije slovenskih književnosti i umjetnosti iz Bugarske.

Miroslav Ćurčić

Rođen je 1966. godine u Beogradu. Objavljuje priče u književnim časopisima, zbornicima i zbirkama kratkih priča. Aktivni je učesnik velike turneje kratko-pričaša u okviru Kikinda short festivala koja se održavala 2015 i 2016. god. Neke od priča su prevedene na rumunski i albanski jezik. Živi u Zemunu.

Miroslav Mićanović

Rođen je 1960. godine u Brčkom. Diplomirao je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Objavljuje poeziju, prozu i kritike na radiju, u dnevnim novinama i časopisima. Tekstovi su mu nagrađivani i uvrštavani u različite antologije, izbore, preglede i prevođeni na druge jezike. Sudionik je hrvatskih i evropskih književnih festivala, voditelj radionica poezije i kratke priče. Dugogodišnji je urednik časopisa Quorum, biblioteka u Nakladi MD i autorskih knjiga kod različitih hrvatskih izdavača (Meandarmedia, CeKaPe…). Radi u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Živi u Zagrebu.

Mišo Nejašmić

Vlasnik i urednik izdavačke kuće Jesenski i Turk. Predśednik Zajednice nakladnika i knjižara.

Momčilo Zeković

Rođen je u Saraje¬vu 1967. godine. Pisac i mjuzičar, objavljuje priče, romane i pop-rok poeziju. Dobitnik je većega broja nagrada za tekst i kompoziciju, kao i drugih lokalnih, ali i nagrada iz zemlje i regiona. Živi i stvara na Cetinju.

Nađa Durković

Savjetnica za izdavaštvo i urednica u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva.

Neil Diamond

Kanadski režiser dokumentarnih filmova. Njegova filmska ostvarenja dobitnici su značajnih nagrada: The Last Explorer i Reel Injun dobili su Gemini za Najbolju režiju i Peabody Award 2011. Ko-režiser je filma Inuit Cree Reconciliation (2012) sa Zachariasem Kunukom (Najbolji kratki dokumentarni film na Toronto festivalu ImagiNative). Ko-osnivač časopisa The Nation. Dobitnik je i George Cadogan Memorial Outstanding Columnist Award 2006. Od 2011. živi u Crnoj Gori i zaposlen je kao predavač na Internacionalnome Univerzitetu u Novome Pazaru.

Nela Savković-Vukčević

Rođena je 1972. godine u Podgorici. Magistrirala je na Filološkom fakultetu u Beogradu. Obavljala je poslove novinarke i urednice u redakcijama RTCG. Kao novinarka ove kuće 1999. usavršavala se u Velikoj Britaniji (Thomson foundation, Wales ), a kao univerzitetski predavač u SAD (JFD Programm), na Univerzitetu u Kanzasu, 2007/08. godine. Sekretarka je Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada Podgorice, saradnica u nastavi na Univerzitetu Crne Gore i Univerzitetu Donja Gorica, članica Crnogorskog PEN centra i Matice crnogorske.

Nenad Vekarić

Rođen je 1955. godine u Splitu. Diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu, magistrirao i doktorirao iz oblasti istorijskih nauka na Filozofskome fakultetu Zadru. Direktor Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, redoviti član HAZU.

Nenad Vujadinović

Rođen je 1964. godine u Kotoru. Studirao je filologiju u Skoplju i Beogradu. Doktorsku titulu stekao je 2008. na Univerzitetu u Skoplju, đe od 1991. predaje na Katedri za makedonski i južnoslovenske jezike. Od 2014. godine radi na Univeritetu Donja Gorica. Autor je niza knjiga, naučnih tekstova, pozorišnih komada, scenarija i reklamnih kampanja i višestruko je nagrađivan za svoj rad. Osim vlastitih djela, Nenad Vujadinović objavljuje i književne prevode

Nikola Popović

Saradnik u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost ‒ Cetinje, na predmetima Crnogorska književnost realizma i moderne i Pregled crnogorske filologije.

Novak Kilibarda

Rođen je 1934. godine. Istoričar je književnosti , folklorist i pisac. Usmenu književnost predavao je nekoliko decenija na Filozofskome fakultetu u Nikšiću, a danas je predaje na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju. Autor je 11 monografskih publikacija, između ostalih i 1. toma Istorije crnogorske književnosti. Priredio je za štampu 5 antologija usmene književnosti i objavio na desetine naučnih i stručnih radova iz istorije usmene književnosti. Dobitnik je mnogih književnih nagrada.

Ognjen Spahić

Laureat Nagrade za književnost Evropske Unije, književnik Ognjen Spahić jedan je od najznačajnijih crnogorskih književnika. Objavio je tri romana (Hansenova djeca, Masalai i Calypso) i više knjiga priča, koje su prevdene na brojne svjetske jezike i za koje je primio nekoliko prestižnih međunarodnih priznanja. Za roman Hansenova djeca 2005. godine primio je nagradu „Meša Selimović”, a 2011. godine specijalno rumunsko priznanje za talenat – „Ovid Festival Prize”. Priznanjem Evropske Unije nagrađena je druga Spahićeva knjiga priča „Puna glava radosti”.

Oto Horvat

Oto Horvat studirao je u Novom Sadu, Erlangenu i Berlinu. Objavio je knjige poezije: Gde nestaje šuma (1987, „Brankova nagrada”), Gorki listovi (1990), Zgrušavanje (1990), Fotografije (1996), Dozvola za boravak (2002), Putovati u Olmo (2008, Nagrada „Miroslav Antić”), Izabrane & nove pesme (2009); roman Sabo je stao (2014, Nagrada „Biljana Jovanović” i nagrada “Mirko Kovač”); zbirku priča Kao Celanovi ljubavnici (2016) i prijevode Janoš Pilinski, Krater (1992, Nagrada Društva književnika Vojvodine za prevod godine), Oto Fenjveši, Anđeo haosa (2009), Hans Magnus Encensberger, Poslednji pozdrav astronautima (2010). Živi i radi u Firenci.

Paola Orlić

Producentica i istoričarka umjetnosti rođena je u Puli 1973. godine. Diplomirala je filozofiju i istoriju umjetnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu a magistrirala istoriju umjetnosti u SAD. Osim kao producentica Svjetskog festivala animiranog filma – Animafest, djeluje i kao nezavisna kustosica te autorica stručnih studija i publikacija.

Radule Novović

Rođen je 1971. godine, u Podgorici. Obavljao je poslove gimnazijskoga profesora, pomoćnika ministra za informaciono društvo i telekomunikacije, predśednika Odbora direktora dnevnog lista „Pobjeda“, portparola Crnogorskoga olimpijskog komiteta. Glavni je urednik u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva Podgorica i poslanik u Skupštini Crne Gore.

Sanja Orlandić

Saradnik u nastavi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju na predmetima Pravopis crnogorskoga jezika i Akademsko pisanje. Magistrand na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik.

Sanja Perić

Rođena u Podgorici. Diplomirala na Filozofskome fakultetu. Dobitnica nagrade Dragan Radulović. Autorka stihova za Dječiji Eurosong, inicijatorka kampanje za bezbjednost, autorka himne Gimnazije “Slobodan Škerović”. Autorka knjige pjesama za đecu u Crnoj Gori, Uživaj dok si dijete, koja je QR kodom povezana sa internet stranicom sanjinepjesme.com.

Senad Gačević

Rođen je 1962. godine u Titogradu. Završio studije kompozicije i opšte muzičke pedagogije na Muzičkoj akademiji UCG kao i poslijediplomske studije iz oblasti kompozicije na Konzervatorijumu „Petar Iljič Čajkovski“ u Moskvi. Autor je solističke, kamerne, orkestarske, vokalne, vokalno-instrumentalne i primijenjene muzike. Djela su mu izvođena širom svijeta. Utemeljivač je brojnih festivala, autor monografija i dobitnik više značajnih nagrada. Redovni profesor Muzičke akademije na Cetinju.

Slađana Bukovac

Slađana Bukovac rođena je 1971. u Glini. Autorica je romana Putnici, Rod avetnjaka i Stajska bolest, te zbirke pjesama Nijedan pauk nije savršen. Dobitnica je nagrada „Slavić“ i „Kiklop“ za debitante, te „Fran Galović“. Prevođena je na njemački i mađarski jezik.

Sofija Kalezić

Rođena je 1971. godine u Beogradu. Doktorirala je iz oblasti metodike nastave. Autorka je više stručnih i naulnih radova, te monografija. Zaposlena je na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju.

Sonja Tomović-Šundić

Univerzitetski profesor i naučni stvaralac. Učesnica mnogih domaćih i međunarodnih naučnih kongresa, simpozijuma i seminara. Njen stvaralački opus čine brojne knjige i studije iz oblasti antropologije, filozofije i estetike.

Srđan Bulatović

Rođen je 1972. godine. Klasični gitarista i kompozitor, prvi diplomirani gitarista i magistar gitare u Crnoj Gori, a potom i prvi doktor izvođačkih umjetnosti za oblast klasične gitare. U duetu s gitaristom Darkom Nikčevićem realizovao je koncerte u prestižnim svjetskim koncertnim halama, među kojima i u Carnegie Hall u Njujorku. U koatorstvu s Nikčevićem objavio niz albuma inspirisanih tradicionalnom muzikom Crne Gore. Osnivač je i direktor festivala “Dani gitare u Podgorici”. Profesor je gitare u Srednjoj muzičkoj školi “Vasa Pavić” u Podgorici.

Stefan Bošković

Rođen je 1983. godine u Podgorici. Diplomirao je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju. Objavio roman Šamaranje koji je nagrađen na konkursu za Najbolji neobjavljeni roman u Crnoj Gori. Kratke priče i drame objavljenje su u nekoliko časopisa i antologija. Priče su mu prevedene na engleski, ruski i slovenački jezik. Koscenarista je dugometražnoga filma Ispod mosta, na travi, među stijenama, 2016, sccenarista kratkoga igranog filma Umir krvi i dokumentarnih filmova Dado Đurić, Žive oči i Vice Verse, te autor dramskih tekstova U ljubavnom trouglu i Komad i Galeb.

Suzan Kertis-Kojaković

Osnivačica i vlasnica izdavačke kuće Istrosbooks iz Londona, koja objavljuje i promoviše djela književnosti Jugoistočne Evrope.

Tijana Rakočević

Rođena je 1994. godine u Podgorici. Apsolvent je na Odsjeku za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti u Nikšiću, na kom je tri puta proglašavana za najboljeg studenta. Stipendista je Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Poeziju objavljuje u časopisima Script, Ars, Kvaka i Sent, kao i na brojnim portalima za književnost. Bavi se proučavanjem crnogorske književnosti.

Tomislav Marković

Rođen je 1976. godine. Piše poeziju, prozu, eseje, publicistiku i satiru. Objavio je sedam knjiga. Prevođen je na njemački, engleski, mađarski, poljski, slovenački i albanski jezik. Živi u Beogradu.

Vanja Kovačević

Rođen je u Podgorici, đe je završio osnovnu i srednju školu. Na Filozofskome fakultetu u Nikšiću diplomirao je na Odsjeku za filosofiju. Pohađao je poslijediplomske studije na FDU u Beogradu. Od 1999. radi u TVCG u redakciji za kulturu.

Vasko Raičević

Rođen je u Podgorici 1979. godine. Završio je dramaturgiju na cetinjskome FDU. Objavio je knjigu Drame. Član je ATAK-a. Zaposlen je na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju.

Vesna Kilibarda

Redovni je profesor na Filološkome faultetu u Nikšiću. Predaje predmete iz oblasti italijanske književnosti, opšte književnosti i književnih teorija. Objavljuje knjige i radove koji se odnose na poznavanje italijanske književnosti i kulture u Crnoj Gori, kao i na recepciju Crne Gore u italijanskome književnom životu. Obavljala je poslove prorektora Univerziteta Crne Gore, a bila je i ministar kulture u Vladi Crne Gore. Nosilac je dva visoka italijanska odlikovanja za njegovanje italijansko-crnogorskih kulturnih veza.

Vesna Pavićević

Profesorica crnogorskog jezika i književnosti u Gimnaziji „Niko Rolović“ u Baru. Saradnica je Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva u Podgorici.

Vladimir Arsenić

Rođen je u Beogradu 1972. godine. Magistrirao je komparativnu književnost na Telavivskom univerzitetu. Redovni je kritičar internet portala E-novine i booksa.hr. Tekstove objavljivao i za Think tank, Beton, Quorum, Peščanik, Proletter, Versopolis. Bio mentor na projektu Criticize this! Sa Srđanom Srdićem vodi Radionicu kreativnog pisanja Hila u Topolskoj 18 i izdavačku kuću Partizanska knjiga. Stalni je saradnik susreta Cum grano salis u Tuzli. Član je PEN centra BiH. Prevodi sa engleskog i hebrejskog. Sa prijateljima uređuje književni časopis Ulaznica koji izlazi u Zrenjaninu.

Vladimir Vojinović

Rođen je 1978. godine u Nikšiću. Objavio četiri romana i knjigu pripovjedaka. Doktorirao iz oblasti crnogorske književnosti na Filozofskome fakultetu u Nikšiću. Organizator je prvih zajedničkih nastupa crnogorskih izdavača na sajmovima knjiga u Lajpcigu i Frankfurtu. Profesor je na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, član Crnogorskoga PEN centra i predśednik Društva crnogorskih izdavača.

Vladislav Bajac

Rođen je u Beogradu 1954. godine. Studirao je književnost na Filološkome fakultetu. Bavio se novinarstvom i književnim prevođenjem s engleskoga jezika. Preveo je i priredio osam knjiga. Autor je pjesničkih zbirki Koji put vodi do ljudi (1972) i Put haiku (1988); knjiga priča:Evropa na leđima bika (1988), Podmetači za snove, Geopoetičke basne (1992) i Gastronomadske priče (2012); romana Knjiga o bambusu (1989), Crna kutija, Utopija o naknadnoj stvarnosti (1993), Druid iz Sindiduna (1998), Bekstvo od biografije, Život u osam imena (2001), Evropa ekspres, Roman u pričama (2003) i Hamam Balkanija, Roman i druge priče (2008). Dobitnik je brojnih nagrada za književnost, a knjige su mu prevedene na petnaest svjetskih jezika. Osnivač je i direktor izdavače kuće Geopoetika.

Will Firt

Rođen je 1965. u Australiji. Studirao u Kanberiju, Zagrebu i Moskvi. Slobodni je književni prevodilac s ruskoga, makedonskog, crnogorskog, srpskog, hrvatskog i bosanskog jezika na engleski. Aktivno promoviše crnogorske autore. Živi u Berlinu.

Željko Milović

Književnik i novinar, objavljuje od 1986. godine kritike, članke i eseje, kao i raznovrsne tekstove vezane za probleme kulture i supkulture. Publikovao je 11 knjiga poezije i proze na crnogorskome i makedonskom jeziku, te četiri monografije, od čega je za knjigu Crnogorska pop-rok scena 1954-1991 postao prvi laureat godišnje nagrade časopisa “Komun@”. Urednik je informativnog sajta Bar Info.

Željko Rutović

Rođen je 1966. godine u Nikšiću. Generalni je direktor Direktorata za medije. Autor je više stručnih i naučnih knjiga. Bavi se publicističkim radom iz oblasti teorije i kulture medija. Član je redakcija međunarodnih naučnih časopisa „Medijski dijalozi“ i „Medijska kultura“. Doktorant je sociologije na Univerzitetu Crne Gore.

Zoja Đurović

Magistar dirigovanja, profesorica i direktorica Umjetničke škole za muziku i balet "Vasa Pavić". Umjetnički direktor Festivala dječje pjesme NAŠA RADOST.

Zoran Bošković

Rođen je Bijelome Polju 1965. godine. Diplomirao na Filozofskome fakultetu u Nikšiću, a potom završio magistarske studije na Fakultetu političkih nauka u Podgorici. Obavljao je poslove novinara i profesora u osnovnim školama. Bio je direktor Javne ustanove Resursni centar za djecu i mlade „Podgorica“ u Podgorici. Prosvjetni je inspektor u Odsjeku za inspekciju za prosvjetu i sport.

Zoran Ferić

Rođen je i odrastao u Zagrebu. Diplomirao je književnost na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Esejističke i prozne tekstove objavljuje od 1987. u Poletu, Studentskom listu, Pitanjima, Oku, Plimi, Godinama novim, na III programu Hrvatskoga radija. Piše i romane a za svoja prozna djela primio je nagrade „Ksaver Šandor Đalski“, „Kiklop“, nagradu Jutarnjega lista... Član je Hrvatskog društva pisaca.