Sajam 5. dan

Promocija knjige Prostor zaposijeda tišina Braca Subotića

Peti dan 3. internacionalnog sajma započeo je promocijom knjige „Prostor zaposijeda tišina“ Braca Subotića. Pored autora učesnici su bili Tijana Rakočević i Đorđe Šćepović.

Đorđe Šćepović je iskazao zahvalnost na povjerenju koje mu je kao uredniku ukazano i naveo je da je ova knjiga prvijenac izadačke kuće Transkript.

„Nudi sebe čitaocu okoljenog do srži“, kazao je o autoru Šćepović.

Autor se publici predstavio sa nekoliko svojih pjesama, jedna od njih je „Okean njen“. Dodao je da mu je ova knjiga vjetar u leđa i nastavlja dalje.

„Poezija Braca Subotića je lična, zapisana i, iznad svega, subverzivna. Reklo bi se da je upravo povremeni prelazak iz sopstvenoga somnabulizma u zadivljujuću prirodnost putenoga džeza ono što podrazumijevanoga čitaoca uvodi u (samo)posmatrajući ulogu – on biva tronut susretom  sa sopstvenim Nesvjesnim iznova sasvim nepripremljen za vanfiktivnu egzistenciju“, kazala je Tijana Rakočević.

 

Razgovor o segmentima crnogorskoga književnog i muzičkog nasljeđa

U pratećem programu 3. internacionalnog sajma knjiga održan je razgovor o segmentima crnogorskoga književnog i muzičkog nasljeđa. U razgovoru su učestvovali Novak Kilibarda, Senad Gačević, Srđan Bulatović, Mićo Miranović i Vladimir Vojinović.

Tema razgovora je bila status književnog i muzičkog nasljeđa u Crnoj Gori, a u fokusu je bila lirska poezija s aspekta književne teorije, istorije, kritike.

Vojinović je upitao Kilibardu što je literarno vrijedno u sevdalinkama. Kilibarda je naveo da je u Crnoj Gori kod pojedinaca zadržan negativan stav prema drugim narodima, npr. „Ropstvo pod Turcima“. Ali da je ono što je najsuptilnije izgrađeno kod svih vjeroispovijesti u Crnoj Gori i jednako je pjevaju sve vjeroispovijesti – sevdalinka. Kazao je da sevdalinka ima poetsku i moralno-ljubavnu dimenziju te da se razvijala uglavnom u gradovima koji nijesu bili opterećeni konstantnim borbama, npr. Pljevlja i Podgorica.

„Svaka prava poezija ne da se prepričati jer je rođena sestra muzike“, kazao je Kilibarda. Isto se tako sevdalinka ne može prepričati jer bi bila lošija. Kilibarda je zamjerio javnim glasilima i televizijama što ne posvećuju više pažnje baš tome ostvarenju na duhovnom planu što su zajednički narodi stvarali

„Kada bismo govorili o najsuptilnije u poeziji, onda bi sevdalinka imala visoko mjesto“, rekao je Kilibarda.

Gačević je odogovarao na pitanja što sve čini Muzička akademija da se zaštiti crnogorsko muzičko nasljeđe i kako sačuvati sevdalinku. Govorio je i o sevdalinkama u izvođenju klapa koje smo imali priliku da čujemo na samom početku razgovora. Gačević je naveo da je osnovni problem nepostojanje institucija koje bi se bavile crnogorskim muzičkim nasljeđem, kao i nepostojanje stručnih ljudi da se time bave – muzikologa. Ne postoji nikakav sistematski pristup zaštiti crnogorskog muzičkoga nasljeđa. Naveo je da se etnomuzikologija i etnologija najteže bore s vremenom i da je zbog toga neophodno osnivanje institucija. Ono što šteti očuvanju muzičkog nasljeđa u CG je i nepostojanje narodnog orkestra, kao i pogrešno pjevanje izvornih tekstova.

Bulatović je pročitao svoj esej na tu temu.

Miranovič je na pitanje kako se ladi ljudi odnose prema crnogorskom muzičkom nasljeđu odgovorio da je pravo pitanje, u stvari, kako se stari odnose prema njemu i što oni imaju da ponude mladima – „da bismo očekivali reakciju mladih, mi moramo da ima ponudimo nešto“, kazao je Miranović. I on je nepostojanje institucija prepoznao kao ključni problem u očuvanju muzičkog nasljeđa Crne Gore.

 

Predstavljanje stvaralaštva Marinka Koščeca

Predstavljeno je stvaralaštvo Marinka Koščeca na 3. internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici. Tom prilikom Koščec je predstavio svoj sedmi 7. roman „U potrazi za početkom kruga“.

Roman se bavi terorom različitih moda, različiti trendovi i savremeni život nas bacaju u nešto što mi nijesmo. Roman se može okarakterisati kao krvava društvena satira. Pripovijeda se u 2. licu jer autor želi biti malo drugačiji.

 

Debata: HR I EU, ILI KAKVA KORIST OD EU

Petog dana 3. Internacionalnog sajma u 15 sati je održana debata pod naslovom „HR I EU, ILI KAKVA KORIST OD EU“. U debati su učestvovali: Kruno Lokotar, Drago Glamuzina, Marinko Koščec i Zoran Ferić.

U toku debate su učesnici iznosili lične stavove tj. svoje doživljaje o Hrvatskoj u Evropskoj uniji. Kao pozitivne stvari su naveli slobodu granica, slobodu mišljenja i otvoreno tržište. Lokotar je međutim naglasio da „Ono što bi bila mana EU jeste to što nakon ulaska ona više ne jamči za stvari zbog kojih si ušao.“

Koščec je citirao jednog aforističara rekavši „Svi smo mi za EU, pola nas je za E, a pola nas je za U.“

Mišljenja su bila podijeljena što je debatu učinilo još zanimljivijom. Učesnici su kao mane EU naveli: odliv mozgova, nepostojanje nezavisnosti i preveliku konkurenciju na tržištu.

 

Predstavljanje stvaralaštva Draga Galmuzine

U nastavku programa petog dana 3. Internacionalnog sajma u 16 sati je predstavljeno stvaralaštvo Draga Glamuzine. Učestvovali su: Kruno Lokotar, Zoran Ferić i Drago Glamuzina.

Glamuzina djela su: zbirke pjesama „Mesari“, „Je li to sve“, „Sami u toj šumi“ i „Everest“ i roman „Tri“.

Za knjigu „Mesari“ je dobio „Nagradu Vladimir Nazor“ za knjigu godine i „Kvirinovu nagradu“ za najbolju knjigu pjesama autora do 35 godina. 

Najviše govora je bilo o potonjoj zbirci pjesama „Everest“. Ferić je naglasio „U tom djelu se u odnosu na prošla ton promijenio a ovo je i najzrelije njegovo djelo.“ Te pjesme sa sobom nose novine i insistiranje na dva vremenska plana koja govore o istoj stvari. Na samom početku zbirke nas zatiče dječja fascinacija boks mečevima, dok kasnije teme bivaju kompleksnije. Pa se tako mogu naći teme poput: povratka u prošlost, zamišljenog lirskog subjekta, žal za prošlošću i dr.

 

Promocija knjige Ključanje i druge priče

Promocija knjige „Ključanje i druge priče o divljim ženama“ održana je u 17 sati. O knjizi su govorile Aleksandra Nikčević-Batrićević i Dragana Kršenković-Brković. Knjigu je objavio Otvoreni kulturni forum sa Cetinja.

Aleksandra Nikčević rekla je da je ovo „Najzrelija, najbolje zaokružena od svih na kojima smo do sada radili.  U pitanju su priče koje su tokom 20.vijeka  prvi put objavljene u Kanadi, Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim državama i koje potpisuju dobre autorke kao što su: Elvis Walker, Margaret Tait, Sju Tomas, Pati Smit i druge.“ U ovoj knjizi nalazi se dio priča koje su  zastupljene u velikoj antologiji „Divlje žene“ iz 1994. godine koju je priredila Sju Tomas.

Dragana Kršenković- Brković dodala je: „Ova knjiga je prevod antologije Sju Tomas koja je uključila čitav niz priča veoma velikog broja autorki koje pišu na engleskom jeziku. Iako se razlikuju po svojoj poetici, načinu viđenja stvari, iako su različite rase, klase imaju finu nit koja polazi od shvatanja da u svakoj od nas postoji neka divna energija koja je praiskonska i koja daje snagu da nekako nađe izraz i opstanak“.

Pośetioci su imali priliku da čuju odlomak priče iz ove antologije.

 

Predstavljanje stvaralaštva Borisa Domagoja Biletića

U toku 5.dana 3. internacionalnog sajma s početkom u 18 časova predstavljeno je stvaralaštvo Borisa Domagoja Biletića,

 

U razgovoru su učestvovati: Boris Domagoj Biletić i Vladimir Vojinović.

Vojinović je ukazao na kvalitet Biletićeva pjesništva. Njegova knjiga poezije oslikava njegovu unutrašnjost, Biletić je rođeni pesimista, zato i on sam svoju poeziju  naziva „grobarskom poezijom“. U njegovoj poeziji je dominantan motiv majke. Osim toga bitnog motiva, izražajani su i motivi prolaznosti i motiv smrti.

 

„ Uvijek isplivaju ljudi koji se bolje snalaze u neredu nego u redu“ , kazao je Biletić.

Položaj ljudi u svijetu, migracije, migranti jesu teme koje se protežu njegovom poezijom ali istih tema ima i u njegovim proznim ostvarenjima.

 

Vojinović je kazao bogatu biografiju Biletića, i istakao njegove korijene, koji su iz Crne Gore.

U daljem razgovoru, Vojinović je upitao Biletića kakva je situacija u hrvatskim biblikotekama, s obzirom na to da je i sam Biletić dugi niz godina radi u istoj, na šta je Biletić odgovorio: „Razglednica nije dovoljna da bi učinila grad gradom, već je potrebno poraditi na njegovom usavršavanju na svim poljima, pa i u bibliotekarstvu.“

 

Promocija knjige Čitanja i sjećanja Željka Rutovića

U 19 sati 5. dana 3. Internacionalnog sajma je održana promocija knjige „Čitanja i sjećanja“ Željka Rutovića. Na promociji su govorili: Vanja Kovačević, Zoran Bošković i Željko Rutović.

Na samom početku Kovačević je istakao da je knjiga nastala na nagovor Rutovićevih prijatelja. Letimičnim pogledom na knjigu primijetićemo da u njenom podnaslovu stoji Eseji o smislu i traganju. Kovačević karakteriše knjigu kao prozor u autorov svijet „ Umjesto da istražuje svjetove autor mislima i riječima navodi druge da svjetove pronađu u sebi.“

U nastavku promocije obratio se Zoran Bošković istakavši da „Rutović u djelu ispunjava stalnu potrebu za povezivanjem prošlosti i budućnosti.“

Na samom kraju se prisutnima obratio autor rekavši da je na koncu svega śećanje sve što nam ostaje.

 

Promocija romana Mađarska rečenica Andreja Nikolaidisa

Potonja promocija koja je održana petog dana 3. Internacionalnoga sajma je promocija romana Andreja Nikolaidisa „Mađarska rečenica“. O romanu su govorili Andrej Nikolaidis i Tomislav Marković.  Ovo je roman koji ima autobiografske elemente. Ono što je podstaklo Nikolaidisa da napiše ovakav roman je njegovo izbjeglištvo. „Vi živite kao čovjek sa dva života , prije izbjeglištva i poslije izbjeglištva“, kazao je Nikolaidis. Samim tim i njegov glavni junak u romanu je izbjeglica, ali izbjeglica iz sopstvenog života.

Nikolaidis kaže da je ovo „knjiga o manjku“. Forma je u jednoj rečenici, a Nikolaidis ističe: „Napisao sam roman tako da čitaocu bude potrebno vremena da ga pročita onoliko koliko treba od Budimpešte do Beča vozom“. U ovom romanu je najbitnija muzika jer je to pokušaj stvaranja muzike u proznom tekstu.  Osim muzike, bitno je pitanje istine u umjetničkom djelu pa se ovo pitanje proteže čitavom rečenicom. Kraj romana je otvoren .

Na pitanje da li je ovo postapokaliptična faza odgovara „Bude li ovo postapokaliptična faza, bojim se da će dojaditi i Bogu i ljudima“.