Sajam 4. dan

Promocija knjige Džep sa tajnama Momčila Zekovića

U pratećem programu četvrtog dana 3. internacionalnog sajma održana je promocija knjige Džep sa tajnama od autora Momčila Zekovića.

 

Na promociji su govorili Momčilo Zeković, Željko Milović i Dragana Tripković.

Dragana Tripković je urednica knjige, naglasila je literalni kvaliktet  Momčilla Zekovića. Knjiga se sastoji od CD sa snimljenim pjesmama  i četiri recitala.

Pjesma Zastave biće premijerno predstavljena ubrzo, u izvođenju Đuleta. Momčilo Zeković već 26 godina piše pjesme za čuvenu crnogors u grupu Perper, on je i jedan od osnivača. Zeković kao je jedan od najistaknutijih tekstopisaca sa naših prostora.

 

Sam naziv knjige je specifičan i autentičan. Zeković je pokazao svoj kvalitet i svoje trajanje, a ono što je najbitnije pokazao je da on „jeste“ što je danas veoma teško, posebno u Crnoj Gori, istakao je muzički kritičar Željko Milović.

 

Promocija knjige Uživaj dok si dijete Sanje Perić

Promociju knjige „Uživaj dok si mlad“ Sanje Perić otvorila je devetogodišnja Maša Paović pjesmom „Zbog Andrije“. Povodom promocije knjige osim autorke, govorili su i Zoja Đurović, Božidar Raičević i Danijela Knežević.

Zoja Đurović kazala je da su tekstovi prilagođeni đečijem uzrastu i da poezija Sanje Perić spašava đečiju psihu od raznih uticaja, odnosno melodija koje su zavladale u današnje vrijeme. Pjesme Sanje Perić su tople i đeci bliske, a neke su i odnijele prvo mjesto na festivalima: „Mrvica“, „Sa mnom više nema zezanja“, „Dvije simpatije“, Poslušaj svijete“, a pjesma „Pidžama parti“ nagrađena je za najbolji scenski nastup.

Božidar Raičević istakao je da Sanja jedan od najtalentovanijih autora i da pažnjivo biranim riječima ne dopire samo do đece već i do odraslih. Njena knjiga ispunjena je maštom i snovima.

Danijela Knežević zahvalila se Sanja za poklonjenu himnu Udruženju roditelja. Smatra da su njene pjesme zdrave i poučne. Đeca se pronalaze u tim pjesmama i pjesme na neki način utiču na njihovo ponašanje, a istovremeno su korisne i za roditelje jer pomažu roditeljima da svijet posmatraju iz đečije perspektive.

Sanja je najavila CD od 26 pjesama koji će izaći 24. oktobra. Opvu promociju zatvorila je Jana Božović izvođenjem pjesme „Podgorica“.

 

Predstavljanje stvaralaštva Zorana Ferića

U nastavku 5. dana 3. Internacionalnog sajma svoje stvaralaštvo predstavio je Zoran Ferić. U razgovoru su učestvovali Zoran Ferić, Kruno Lokotar, Drago Glamuzina.

Ferić je poznat po tome što piše isključivo prozna ostvarenja, odnosno romane i kratke priče. Njegov prvi roman, koji je i nagrađen, dobio je naziv po čuvenoj bajci „Smrt djevojčice sa šibicama“. Ferić je poznat i u Njemačkoj i njegova djela su najprevođenija u Njemačkoj. Najčešća tema u njevogu djelu je vrijeme. Druge bitne odlike njegovih romana jesu metafizičke crte, duhovitost, smrt i jednostavan stil.

Urednik njegove knjige Glamuzina je izrazio svoj stav o Ferićevoj knjizi u svojim kritikama. U razgovoru sa autorom romana Glamuzina je iskazao da je sve to Ferićevo carstvo i da je on umjetnik na cijeni.

Za kraj Ferić je pročitao odlomak iz svoga romana, a najzanimljiviji je dio o njegovom rođenju. Najavio je novi roman i dvoumi se između dva naslova.

 

Predstavljanje stvaralaštva Ota Horvata

U pratećem programu 3. internacionalnog sajma knjiga održano je predstavljanje stvaralaštva Ota Horvata. Tim povodom su govorili Oto Horvat i Bora Babić.

„Oto Horvat je jedan od najmodernih srpskih pisaca . Piše poeziju i prozu, govori više jezika“, kazala je Bora Babić.

Oto Horvat je govorio o nagradama koje je dobijao i o počecima svojega stvaralaštva.

Bora Babić je kazala da  Horvata kritičari uglavnom prepoznaju kao modernog pisca i pitala ga za mišljenje o tome.

Horvat je kazao da je najbolji čas poetike doživio, ne na fakultetu, nego od neke njemačke pjesnikinje koja ga je iskritikovala u vezi s prijevodima njegovih pjesama koje je sam radio za njemačku publiku.

Na pitanje da li je on, s obzirom na to da govori i piše na više jezika, čovjek više identiteta Horvat je odgovorio: „Smatram da je pogrešno jezik posmatrati kao identitet. On jeste dio identiteta, ali nije samo to. Vjerujem da se identitet mijenja i toga se ne treba držati kao pijan plota.“

Oto Horvat je dobitnik nagrade „Mirko Kovač“. Na pitanje koliko je upoznat s knijiževnošću s južnoslovenskih prostora odgovorio je ja da čita mnogo manje nego što bi trebalo, prvjenstveno zbog obaveza na poslu, a onda i zbog toga što rijetko kad nađe nešto da mu drži pažnju od prve do posljednje stranice.

O svojoj poetici je rekao: „Moja opsesija je prenošenje vizuelnog u tekstualno.“

 

Predstavljanje stvaralaštva Slađane Bukovac

U 16 sati 4. dana 3. Internacionalnog sajma je održano predstavljanje stvaralaštva Slađane Bukovac. Govornici su bili Kruno Lokotar i Slađana Bukovac.

Slađana Bukovac je književnica i novinarka, u toku razgovora se povela diskusija o njenim djelima, temama koje su zastupljene i motivima za pisanje istih.

Na početku se razgovaralo o romanu izdatom 2016. godine pod nazivom „Stajska bolest“. Roman počinje zločinom i predstavlja roman iskustva, zastupljene teme se najviše odnose na institucije, ljubav i slobodu.

Ono autobiografsko u romanu „Stajska bolest“ ne smatra toliko važnim. „Svaki roman je potpuno autobiografski jer nastaje iz percepcije određenog iskustva, reflektuje raspon svih mojih ideja i osjećaja. “

Dat je osvrt i na djelo „Rod avetnjaka“ koje je 2009. godine dobilo nagradu "Fran Galović". Autorka je na pitanje o čemu se radi u ovom djelu navela da je glavna zastupljena tema lojalnost.

 

Promocija knjige Istra ‘spod ponjave Darka Dukovskog

Četvrtog dana 3. Internacionalnog sajma u 17 sati je održana promocija knjige „Istra 'spod ponjave“ Darka Dukovskog. Učesnici su bili: Boris Domagoj Biletić i Darko Dukovski.

„Istra 'spod ponjave“ (ispod pokrivača) nosi podnaslov „Povijesni erotikon istarski: od kraja 19. do početka 21. stoljeća“.  Tema a svakako i pristup predstavljaju iskorak u književnosti. Kao glavne teme autor navodi: istoriju mentaliteta i života, ambijentalnu istorija i društvene odnose. Knjiga ima šest poglavlja od kojih prvo počinje pitanjima o erosu i pornosu i njima se i završava.

Prikupljanje podataka tačnije arhivske građe je trajalo 10 godine ali ipak navodi „Za ovo djelo mi je lakše bilo naći arhivsku građu nego smisliti obrazac koji bi zastupljene teme učinio interesantnom temom.“

Dukovski je hronološki obradio tabu teme poput: abortusa, incesta, celibata, bračnih odnosa, rodnih uloga i dr.

 

Predstavljanje stvaralaštva Avgustina Kupše i Miroslava Ćurčića

U pratećem programu 3. internacionalnog sajma svoje stvaralaštvo su predstavili Avgustin Kupša i Miroslav Ćurčića. Tom prilikom su govorili i Dunja Ilić i Vladimir Arsenić.

Promociju je otvorila Dunja Ilić pitanjima upućenim Vladimiru Arseniću u vezi sa preduzećem Partizanska knjiga u čijem izdanju su se našle knjiga Avgustina Kupše Velike radosti i velike tuge i knjiga Miroslava Ćurčića Smrt u Bašaidu.

Vladimir Arsenić je govorio o ediciji Prvoborac koja je namijenjena autorima koji nikad nijesu objavljivali kakav je Miroslav Ćurčić, a potom su komentarisali njegovu knjigu Smrt u Bašaidu.

Knjiga Avgustina Kupše nosi naziv Velike radosti i velike tuge i to je bilo naročito zanimljivo za komentarisanje jer je knjiga dobila naziv prema jednoj izreci „Velike radosti i velike tuge ne bi trebalo da se iskazuju javno“. Objasnio je i konceptualni dio naziva romana, a to je nemogućnost komunikacije – „Iako emocije iskazujemo, one nijesu iskazane nikada na pravi način“ – to objašnjava nemogućnist komunikacije.

Miroslav Ćurčić je objasnio zbog čega potencira formu kratke priče navodeći kako živimo u svijetu đe se nema dovoljno slobodnoga vremena, brzo se živi pa je kratka priča skroz u skladu s tim. Ljudi nemaju vremena ni za šta duže, a i sam najviše voli tu formu izražavanja.

 

Promocija knjige Unutrašnja strana vremena Marijane Terić

Promocija knjige „Unutrašnja strana vremena“ Marijane Terić predstavljena je na 3. internacionalnom sajmu knjiga u Podgorici. Tom prillikom su govorili Jelena Knežević, Vasko Raičević, Aleksandar Radoman, Milan Marković i autorka.

„Knjiga Marijane Terić pod naslovom „Unutrašnja strana vremena“ naučna je monografija koja polazeći od pojedinačnih aspekata romana nudi odgovore na čitav niz pitanja o stvaralaštvu Milrada Pavića i njegovoj poziciji rodonačelnika postmodernog fantastičnog pripovedanja u južnoslovenskim književnostima, čime prevazilazi okvire zadatka koji je autorka postavila na početku istraživanja – da polazeći od nemimetičkih pripovednih tehnika izdvoji elemente fantastike u romanu „Unutrašnja strana vetra“ i utvrdi na koji način oni proizvode osnovne literarne efekte karakteristične za postmoderni roman“, kazala je Jelena Knežević. U daljem izlaganju Knežević je detaljno analizirala monografiju.

„Osvijetlivši fenomen fantastike u književnosti i posebno njegovu funkcionalnost u kontekstu poetike postmodernizma, Marijana Terić pristupila je analizi fantastike u djelu Milorada Pavića, jednoga od kanonskih pisaca južnoslovenskoga postmodernizma“, kazao je Aleksandar Radoman.

Marijana Terić je zatvorila promociju riječima zahvalnosti svima koji su na neki način pomogli u objavljivanju i predstavljanju njene prve naučne monografije.