Sajam 3. dan

Promocija knjige Zašto (baš) čitanje Vesne Pavićević

Promocijom knjige Zašto (baš) čitanje od autorke Vesne Pavićević, sa početkom u 12 časova počeo je treći dan 3. internacinalnog sajma.

 

O knjizi su govorili Vesna Pavićević, Anđa Backović, Kristina Mihailović i Nađa Durković. Dizajin je odradila Slađana Bogdanović, Siniša Radulović je zaslužan za kreativne fotografije koje krase knjigu.

Autorka knjige Vesna Pavićević naglasila da je ona strastveni čitalac i da je to prenijela na svoje dijete. Ovo je u pravom smislu biblioteka za roditelje, sam naslov nam ukazuje na popularni način obraćanja roditeljima.

Knjiga se sastoji od savjeta koji pomažu roditeljima u vaspitanju i obrazovanju svoje đece, bez obzira na uzrast. Čitanje je beskrajna priča, dobri čitač bolje gleda na svijet, i čitač je sam po sebi složena ličnost. Čitalačka pismenost je početak svega, i čitanje nam pomaže da na vrijeme shvatimo ozbiljnost knjige.

 

Kristina  Mihailović je kazala da ova knjiga predstavlja biblioteku za odrasle, i da je ova knjiga i njoj pomogla svojim savjetima. Kazala je da đeca vole dobru priču, a roditeljima treba motivacija.

Nađa Durković je ukazala na to da  emocije kod đece ne trebaju da se potiskuju, već da su one sastavni dio života, a književnost je život.

 

Promocija knjige Slike Crne Gore u anglo-američkoj književnosti i filmu

U pratećem programu 3. dana 3. internacionalnog sajma knjiga u Podgorici održana je promocija knjige „Slike Crne Gore u anglo-američkoj književnosti i filmu“. Govorili su Marija Krivokapić. Nil Dajmond i Aleksandra Nikčević-Batrićević.

Promociju je otvorila Aleksandra Nikčević. Ona nam je predstavila Nila Dajmonda, koji je poznati kanadski režiser i Mariju Krivokapić – profesoricu na Univerzitetu Crne Gore.

Krivokapić je govorila o svojem interesovanju za putopisnu književnost kojom je i započela svoj naučni rad baveći se putopisima iz Italije.

U daljem razgovoru je Nil Dajmond govorio o utiscima u vezi s Crnom Gorom i o tome što ga je navelo da se njome bavi. Kazao je da je bio u svakoj zemlji bivše Jugoslavije, ali da je za crnu Goru čuo samo u filmovima – kada je Džejms Bond bio u Crnoj Gori. Govorili su i o njegovoj recepciji crnogorskoga jezika, na što je on odgovorio da je jezik naučio pomalo i da može pratiti konverzaciju ukoliko se dobro koncentriše.

Marija Krivokapić je govorila o strukturi knjige koja je veoma specifična i o motivima koji su nju i Nila podstakli da napišu knjigu. Pomenula je da su, između ostalog, to i fantastične priče koje se vezuju za Crnu Goru, kao i zablude koje se vezuju za Džejmsa Bonda i Lorda Bajrona koji su navodno bili u Crnoj Gori. Knjiga je koncipirana hronološki po određenim prepoznatljivim vladavinama,  a onda se poveo razgovor o tome da li je Lord Bajron zaista bio u Crnoj Gori.

Aleksandra Nikčević je pitala Nila čemu bi najviše posvetio pažnju ukoliko bi režirao film o Crnoj Gori. Na to je on odgovorio da već završava dokumentarac o Crnoj Gori i ukratko nam objasnio temu njegovog dokumentarca.

Aleksandra Nikčević je upitala Mariju Krivokapić kako putopisci doživljavaju Njegoša – s obzirom da je knjiga koju su napisali ona i Nil rezultat dugogodišnjeg istraživanja i zasniva se na tekstovima putopisaca.

 

Predstavljanje časopisa Nova Istra

 U nastavku programa trćrg dana 3. internacionalnog sajma predstavljen   je časopis Nova Istra. O časopisu su razgovarali urednik časopisa Boris Domagoj Biletić i Vladimir Vojinović.  

Boris Domagoj Biletić je pokretač Pulskih dana eseja, i biši član Hrvatskoga PEN centra. Uredio je preko 100 knjiga, piše poeziju, eseje, studije, kritike. Živi i radi u Puli, što je dosta uticalo na njegovo stvaralaštvo.

 

Boris Domagoj Biletić  je istakao da je Jovan Nikolaidis objavljivao svoje eseje za vrijeme Pulskih dana eseja. 

Časopis Istra je prevodio svoje tekstove. Eseji nose različite teme, najdominantnija tema je patnja. Biletić se zahvalio i Aljoši Pužaru na saradnji.

Vladimir Vojinović je postavio pčar pitanja u vezi nastanka časopisa, i na koje je provbleme kroz taj proces urednik naišao.

Naglasili su saaradnju između Hrvatske i Crne Gore. Čaopis izlazi kao glasilo hrvatskih književnika.

 

Predstavljanje stvaralaštva Tomislava Markovića

U 15 sati svoje stvaralaštvo predstavio je Tomislav Marković. Tim povodom govorio je i Andrej Nikolaidis. Tomislav Marković piše poeziju, prozu, eseje, publicistiku i satiru. Objavio je sedam knjiga. Prevođen je na njemački, engleski, mađarski, poljski, slovenački i albanski jezik.

Pośetioci su imali priliku da čuju njegovu pjesmu „Napred u zlo“. Bavi se temom zla u određenom kontekstu.

 

Promocija časopisa Medijska kultura

Dana 05.10. u 16 časova je održana promocija časopisa „Medijska kultura“. Na promociji su govorili: Janko Nikolovski, Željko Rutović, Lidija Vujačić i Budimir Damjanović.

Budimir Damjanović je otpočeo promociju istorijatom časopisa, rekavši da „Medijska kultura“ predstavlja regionalni projekat a participaju su uzele četiri države: Crna Gora, Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina. Ovaj časopis je do sad imao 14 izdanja, a teme koje su zastupljene se odnose na društvo, kulturu, medije, antropologiju i dr.

Lidija Vujačić je istakla značaj časopisa za region ali i šire uz naglasak da je u budućnosti moguće očekivati i izdanje na stranom jeziku. Kao autorka knjige „Antropologija konzumerizma“ Lidija je neko ko u fokusu stavlja proučavanje kulture kroz antropološki, sociološki i psihološki okvir.

Riječ je preuzeo Janko Nikolovski koji je govorio o medijskoj odgovornosti i o tome da mediji predstavljaju temelj bedema za odbranu ljudskih prava.

Na kraju je Željko Rutović izrazio zahvalnost zbog mogućnosti da se sa skupa pošalje lijepa humanistička poruka i da mu je drago da u vremenu masovnih medija i rijaliti kulture postoji jedan ovakav časopis koji se bavi i onom drugom stranom medija.

 

Predstavljanje stvaralaštva Daše Drndić

U 17 časova je održano predstvaljanje stvaralaštva Daše Drndić. Na promociji su govorili Kruno Lokotar i Vladimir Arsenić.

Vladimir Arsenić je kao glavnu temu Dašinih djela izdvojio probleme manjina. Istakao je da Daša piše maestralno ali i da uspijeva da održi dokumentarnost. Rekao je da u javnom diskursku koji je opterećen poluinformacijama Daša predstavlja osvježenje jer čitaocima nudi objektivnost.

U toku razgovora se povela priča i o Dašinom romanu „EEG“ koji je izdat 2016. godine. Radi se o djelu koje predstavlja roman blizanac romanu  „Bella donna“. Pišući iz muške perspektive iskustva suočavanja sa svijetom nestalih u II svjetskom ratu ona nam predstavlja i svijet glavnog lika koji najviše odgovara modernoj Hrvatskoj.

Skup je završen Dašinim pozdravom i izvinjenjem zbog nemogućnosti dolaska.

 

Predstavljanje edicija izdavačke kuće ISTROSBOOKS

U 18 sati predstavljena je edicija izdavačke kuće „ISTROSBOOKS“.  Tim povodom su govorili Susan Curtis, Will Firt, Gabriela Babnik i Dušan Šarotar.  Susan Curtis osnovala je izdavačku kuću 2011. godine s ciljem da promoviše prevedenu literaturu iz Jugoistočne Evrope. Will Firt je iskazao da glavninu programa sačinjavaju romani ali objavljuju se i esejistika, poezija i drugi žanrovi. Objavljena je i knjiga za đecu Branka Ćopića „Ježeva kućica“. Prvi naslovi su bili s rumunskog jezika, ali dijapazon se proširio da obuhvati albanski, turski, crnogorski, srpski. Jedan od prvih naslova je „Hansenova đeca“ Ognjena Spahića. Firt je kazao da je to izdanje bilo toplo primljeno.

30-ak naslova je objavila ova izdavačka kuća, a Susan kaže da su joj najmiliji momenti objavljivanja  romana „Hansenova đeca“ Spahića i „Dolazak“ Nikolaidisa, ali i „Sedam strahova“ Selvedina Avdića. U pripremi je nova edicija „Sedam strahova“, a u planu je i da se objavi knjiga slovenačkoga pisca Pavela Vilikovskog.

U ovkiru ovog predstavljanja govorilo se o romanima „Sušno doba“ Gabriele Babnik i „Panorama“ Dušana Šarotara, koje je takođe objavila kuća Istrobooks.

 

Predstavljanje stvaralaštva Vladislava Bajca

U 19 sati predstavljeno je stvaralaštvo Vladislava Bajca. Na skupu su govorili: Vladimir Vojinović, Aleksandra Vuković i Vladislav Bajac.

Vladislav je dobitnik brojnih nagrada za književnost, a knjige su mu prevedene na 15 svjetskih jezika. Za vrijeme razgovora pažnja je bila usmjerena na djelo „Hronika sumnje“ koje je 2016. dobilo nagradu „Meša Selimović“. Aleksandra je naglasila da ovo djelo predstavlja svojevrsno književno, muzičko i filmsko preklapanje. Njegovo iskušavanje književnosti počinje prevodilačkom djelatnošću.

Vladislav Bajac je osnivač i direktor izdavačke kuće „Geopoetika“. Na pitanje zašto je postao pisac, Bajac je odgovorio da mu je ljubav, koja je pokretač svega, bila vodilja na pisarskom putu. Usamljenost je bila ta koja ga je navela da promišlja pa su iz te emocije i proizašla njegova djela.

 

Promocija dvije studije Milorada Nikčevića

Treći dan 3. Internacionalnog sajma zatvoren je promocijom knjige „Crnogorske filološke teme“ autora Milorada Nikčevića. O statusu i recepciji izdanja, koje je publikovao Fakultet za crnogorski jezik i književnost, govorili su saradnici u nastavi na fakultetu: Boban Batrićević, Nikola Popović i Marijana Terić, kao urednica knjige.

Terić je iskazala da ova knjiga predstavlja rezultat nacionalnoga i komparatističkoga proučavanja južnoslovenskih književnosti, a posebno crnogorske literarne produkcije.  Tekstovi obuhvaćeni ovim izdanjem nastajali su u prethodnih nekoliko godina.

Boban Batrićević svoju pažnju u ovoj knjizi usmjerio je na istorijske i kulturološke teme. Dodao je da članak koji svakako zaslužuje pažnju je tekst posvećen Njegošu. Drugi dio knjige naslovljen je „Recepcije“ i sadrži tekstove poznatih slavista koji su osvjetljavali Nikčevićevo djelo. Tu svakako treba pomenuti imena Adnana Čirgića, Aleksandra Radomana, Milice Lukić, Krsta Pižurice, Radoša Rotkovića, Nauma Radičevskog i Jakova Sabljića.

Nikola Popović govorio je o značaju Nikičevića djela na planu proučavanja crnogorske književnosti druge polovine  19. vijeka.

O izuzetno bogatom kulturnim i naučnome angažmanu Milorada Nikčevića trebalo je da govori dekan FCJK Adnan Čirgić. Spriječen da učestvuje na promociji knjige, Čirgić se obratio pismenim putem.

U okviru ove promocije govorilo se o knjizi „Metodičke i metodološke književno-problemske studije“ Milorada Nikčevića. O ovoj studiji govorile su Sofija Kalezić-Đuričković i Ana Bojović.