Sajam 2. dan

Otvaranje izložbe Pula - grad interval: čuvari

Drugog dana 3. Internacionalnog sajma otvorena je izložba „Pula- grad interval: čuvari“. Izložba fotografija  “Čuvari” / “I Custodi” pulskog fotografa i arhiteke Igora Zirojevića predstavlja izbor od 11 fotografija recentnog opusa iznjedrenog iz drugog dijela umjetničke monografije Pula: Grad Interval II a koja se bavi i na specifičan autorski način interpretira neke od najznačajnijih arhitektonskih ostvarenja u gradu Puli za vrijeme Italije.

O fotografijama su govorile Magdalena Vodopija i Paola Orlić. Iako je u originalu riječ o fotografijama velikih formata 100x70cm- koje su u međuvremenu postale i svojevrstan autorski Zirojevićev potpis- u Podgorici se predstavlja sa manjim formatima  posebno izabranih kadrova.

 

 

Promocija knjige Krug začaranog vremena Miraša Martinovića

U 14 sati promovisana je knjiga Miraša Martinovića „Krug začaranog vremena“. Osim autora, o knjizi su govorile Sonja Tomović-Šundić i Jadranka Đerković.

Jadranka Đerković tom prilikom istakla je da je Martinović pjesnik koji umije da se stopi s prošlošću i začara vrijeme, a njegova knjiga je veliki atlas, gradovi i hramovi su u ruševimana, ali niko  nije mrtav. Poetska zbirka „Krug začaranog vremena“ sinteza je njegovog pjesništva, odjek njegovih prethodnih djela. Njegove pjesme su istorijske, mitske, ali i lične.

Sonja Tomović- Šundić smatra da je kompoziciono, tematski, leksički i stilski „Krug začaranog vremena“ jedno zrelo pjesničko ostvarenje. U Martinovićevim pjesmama sve što jeste je ono što je bilo, a budućnost zavisi od onog što je prošlo. To je pjesnički dijalog sa prošlošću. Pjesnikova svijest je ono bez čega prošlost ne bi mogla da govori, a Martinović razbija kalendarsko, istorijsko vrijeme. U njegovoj poeziji preovladavaju simboli predhrišćanskog vremena. U njegovoj poeziji vrijeme je krug, ne teče linearno. Svaki početak je kraj i svaki kraj je početak.

Pośetioci su imali priliku da čuju Martinovićevu pjesmu „Melpomena“ iz 1999.godine. „Melpomena“ je objavljena u knjizi „Putevi Prevalisa“, za koju Martinović kaže da je knjiga svih njegovih knjiga, a „Melpomena“ je programska pjesma.

 

Predstavljanje naučnoga rada Nenada Vekarića

U pratećem programu 2. dana 3. internacionalnog sajma knjiga predstavljena je izdavačka djelatnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Tim povodm su govorili Nenad Vekarić, Ivana Lazarević i Aco Zrnić.

Pozdravne riječi u ime Akademije uputio je Aco Zrnić. Govorio je o Akademiji i njenoj povijesti, o početku izdavačke djelatnosti i njenim izdanjima.

Nenad Vekarić je predstavio izdanje Zavoda za povijest u Hrvatskoj koji je jedan od odjela HAZU. Taj zavod izdaje časopis Anali i nekoliko serija knjiga: građu, priloge o povijesti dubrovačkog stanovništva, monografije i izdanja na stranim jezicima. Danas su predstavljene knjige iz serije monografija i iz serije o stanovništvu. S onim što obrađuju knjige iz serije o stanovništvu upoznao nas je Vekarić, a s izdanjima iz serije monografija upoznala nas je Ivana Lazarević.

Serija monografija sadrži 34 knjige. To su probrani radovi i obrađene su najšire teme iz dubrovačke povijesti. Obuhvaćene su pod dva naziva: Povijest i umjetnost Dubrovnika i Povijest s naglaskom na dubrovačke pisce.

U okviru toga su predstavljena djela hrvatske naučnice i književnice Slavice Stojan: Dubrovnik ponovljen, Slast tartare, Vjerenice i nevjernice, kao i djela Nele Lonze i Vesne Mijatović.

 

Ljevica na klupi: istarska raskršća

U pratećem programu drugog dana 3. internacionalnog dana sa početkom u 16 časova, održana je Ljevica na klupi: istarska raskršća. O istarskom raskršću razgovarali su Andrea Matošević, Aljoša Pužar i Magdalena Vodopija.

 

Razgovor je otvorila Magdalena Vodopija uputivši zahvalnost Vladimiru Vojinoviću za njihovu međusobnu saradnju i poziv.  Vodopija vuče korijene iz Pule, đe živi i radi. Osnovala je Costropolu, jednu od prvih knjižara u Hrvatskoj. Osim toga ona je osnivač pulskog sajma. Razgovor su nastavili Aljoša Pužar i Andrea Matošević.

 

U daljem razgovoru Andrea Matošević koji u Puli drži časove iz oblasti etnoologije i antropologije. Andrea je objavio tri knjige: Pod zemljom, Antropologija rudarenja na Labinštini u XX. vijeku i Socijalizam s udarničkim licem. Glavna tema njegovih knjiga jeste fašizam odnosno antifašizam. Predstavljanje rudara kao inžinjere. Rješenje svega ovog problema je proekcija boljeg svijeta. Andrea je dodao da smo mi poludruštvo, koje se tek razvija i za koje još ima nade.

 

Aljoša Požar je autor knjiga o književnosti, pograničnim studijama i korejskoj kulturi. On smatra da je razgovor sa studentima ono što pomaže stvaranju kritičkog mišljenja. Zaintresovani i motivisani studenti se bave istraživanjem i svojim znanjem čine svijet boljim mjetom.

 

Predstavljanje stvaralaštva Lasla Vegela

U nastavku 2. dana 3. Internacionalnog sajma u 17 časova predstavljeno je stvaralaštvo Lasla Vegela. Na predstavljanju su govorili Aleksandra Vuković i Laslo Vegel.

 

Aleksandra Vuković i Laslo Vegel su razgovarali o njegovim djelima i motivima za pisanje nekih od njih. Neke od tema koje se protežu kroz njegova djela jesu svakako: kultura śećanja, porodična saga, identitet i dr.

 Aleksandra je kao moderatorka istakla da je Laslo pisac koji kroz svoja djela ističe problem identiteta i da ga promišljanje istorije svrstava u vrsne pisce.

Vegelov potonji roman pod nazivom „Balkanska lepotica ili Šlemilovo kopile“ je izdat 2017. godine a predstavlja antiporodični roman u njemu je vidljivo njegovo promišljanje svakodnevice i zapažanje okoline. 

Vegel je inspiraciju pronašao u svom okruženju koje i nije bilo tako plemenito ali uprkos tome je iznio misao da su Možda nesrećni pisci koji žive u mirnim vremenima.

 

Predstavljanje stvaralaštva Mira Gavrana

U pratećem programu 2. dana 3. internacionalnog sajma knjiga predstavljeno je stvaralaštvo Mira Gavrana. Tom prilikom su, osim Gavrana, govorili i Aleksandra Vuković i Vladimir Vojinović. Tribinu je otvorio Vojinović ponudivši Miru Gavranu da jedan od njegovih rukopisa bude objavljen u ediciji „Mansarda“.

Razgovor s Mirom je vodila Aleksandra Vuković. Na pitanje što je to što ga navodi na stvaranje Miro Gavran je odgovorio je on prvjenstveno pripovjedač. Istakao je da strast i potreba treba da budu osnovni motivi stvaranja, a druga stvar na kojoj insistira je da tekst nosi emocije.

Gavran je naveo da on nikada ne zaboravlja čitalačku publiku, a u nastavku se poveo razgovor o biblijskim temama, pseudobiblijskom izrazu i stilu koji su osnovna odlika Gavranove proze.

Povodom pitanja o knjigama za đecu Gavran je izjavio da one, iako su za đecu, ne smiju izbjegavati ozbiljne teme.

 

Promocija romana Šahrijarov prsten Dževada Karahasana

U toku programa drugog dana 3. internacionalnog sajma u 19 časova održana je promocija romana Šahrijev prsten od Dževada Karahasana.

O tome su razgovarali Dževad Karahasan, Nela Savković – Vukčević, Milena Ivanović -  Dubljević, Jovan Nikolaidis i Vladimir Vojinović.

Vladimir Vojinović nas je u uvodnom dijelu upoznao sa Karahasanovim stvaralaštvom, i predstavio nam osnovne crte romana.

 

Jovan Nikolaidis je uputio čestitke Karaahasanu na uspjelom romanu i u kratkim crtama pokazao šta je njega najviše zaintrigiralo u čitanju djela. Čestitkama se pridružila i Nela Savković – Vukčević.

 Iz govora Milene Ivanović – Dubljević vidimo da je roman na nju ostavio snažan individualni pečat, takođe je ovo djelo svrstala u djela postmodrnizma. Prološka granica je esejistička. Tema je mnogo, ali najizražajnija je tema kispitivanja zla u svijetu. Glavno pitanje ovoga romana je, kako biti čovjek sa identitetom?

 

Dževad Karahasan za sebe kaže da je pisac koji služi jeziku. On kaže da je to priča o ratu, strašnom periodu koji je potresao Bosnu. Kroz roman se ponavlja traganje za vlstitim ja, ispituje smisao žrtve. Kult priče je u direktnom liku, odnosno želja za pričom i pričanjem. Za kraj svoga obraćanja dodao je da je umjetnot erotika, odnosno ljubav.

 

Promocija knjige Pjesmarica Nikole Burovića

U potonjoj tribini drugog dana 3. internacionalnog sajma u 20 časova predstavljena je knjiga Pjesmarica od autora Nikole Burovića. Knjigu su komentarisali Nela Savković – Vukčević, Adnan Čirgić i Sanja Orlandić.

Sanja Orlandić je kazala da se knjiga objavila zahvaljujući istraživačima Adnanu Čirgiću i Aleksandru Radomanu. Favorizovanje kulturnog nasleđa trebalo bi da bude nešto što se podrazumijeva. Istraživači pomjeraju granice. Treba da se sačuva crnogorsko književno nasleđe i prije Petra II Petrovića Njegoša.

 

Urednici ove knjige su Nela Savković – Vukčević, Sanja Vojinović i Novica Vujović.

Do najvećih rezultata se dolazi zajedničkim trudom i radom i prava je sreća imati itraživače koji se bave crnogorskim kulturnim naleđem.

Sanja Orlandić je izrecitovala nekoliko pjesama iz knjige, dok je priređivač Aleksandar Radoman kazao da je ovo bogata građa iz crnogorske kulturne prošlosti. Ovo su najstarije crnogorske zapisane pjesme. Kratkim osvrtom na biografiju Nikole Burovića Aleksandar Radoman je ukazao na značaj zbirke i samog autora, time i završava svoje izlaganje.